,,Vjera je, kao takva, uvijek ista. Stoga, Katekizam sv. Pija X. uvijek zadržava svoju vrijednost… Može biti osoba ili skupina kojima je Katekizam sv. Pija X. bliskiji… Taj Katekizam izrastao je iz teksta koji je pripravio sam papa, još kao biskup Mantove. Tekst je plod osobnog katehetskog iskustva Giuseppea Sarta, čije su značajke jednostavnost izlaganja i sadržajna dubina. Zbog toga, Katekizam sv. Pija X. mogao bi imati još prijatelja u budućnosti’’1. Ovo su riječi nekadašnjeg kardinala Ratzingera koje mogu najsažetnije predstaviti povijest, narav i vrijednost kolosalnog djela koje sa velikim zadovoljstvom objavljujemo kao po prvi puta dostupno u elektroničkom formatu.
Jasnoća i preciznost formulacija, uz istovremenu sadržajnost i teološku dubinu značajke su koje ovome katekizmu, unatoč njegovoj starosti, daju svevremensku vrijednost i čine ga i danas vrlo aktualnim i primjenjivim. Čak štoviše, mogli bismo na nj primijeniti usporedbu sa poznatom izrekom o kvaliteti vina: što starije, to bolje. Današnje nam vrijeme, u kontekstu nerijetkih katehetskih nesnalaženja2, otkriva još veću vrijednost klasičnog modela izlaganja vjere, koji polazi od načela: najprije nauči što vjeruješ, postani utvrđen u vjeri, a zatim to primijeni na život. Stoga, u nadi da će ovaj katekizam doživjeti i drugo tiskano izdanje, povjeravamo ga kao neprocjenjivo korisno sredstvo Vašoj osobnoj izgradnji vjere, sa željom da i ubuduće nastavi donositi što veće plodove.
NAPOMENE:
Tekst Katekizma preuzet je iz izdanja: Veliki katekizam sv. Pija X., Verbum, Split, 1992, prijevod prof. dr. Ivan Pederin, teološka lektura msgr. Srećko Bezić. Uz tekst Katekizma, ono obuhvaća odsjeke: 'Nauk o blagdanima Gospodnjim, Blažene Djevice Marije i svetaca', te 'Kratku povijest religije', koje donosimo u zasebnim člancima. Mjesta uz broj pitanja, gdje se umjesto kockice (■) nalazi zvjezdica (*) upućuju na bilješke u podnožju stranice. Ovim putem zahvaljujemo našem vanjskom suradniku na iznimno vrijednom poslu skeniranja i prebacivanja teksta u elektronički format.
SADRŽAJ:
Uvodna lekcija o kršćanskom nauku i njegovim glavnim dijelovima
PRVI DIO: O APOSTOLSKOM SIMBOLU ILI "VJEROVANJU"
I. poglavlje: O "Vjerovanju općenito"
II. poglavlje: O prvom članku Simbola
III. poglavlje: O drugom članku
IV. poglavlje: O trećem članku
V. poglavlje: O četvrtom članku
VI. poglavlje: O petom članku
VII. poglavlje: O šestom članku
VIII. poglavlje: O sedmom članku
IX. poglavlje: O osmom članku
X. poglavlje: O devetom članku
XI. poglavlje: O desetom članku
XII. poglavlje: O jedanaestom članku
XIII. poglavlje: O dvanaestom članku
DRUGI DIO: O MOLITVI
I. poglavlje: O molitvi općenito
II. poglavlje: O molitvi Gospodnjoj
III. poglavlje: O "Zdravo Marijo"
IV. poglavlje: O zazivanju svetaca
TREĆI DIO: O BOŽJIM I CRKVENIM ZAPOVIJEDIMA
I. poglavlje: Općenito o Božjim zapovijedima
II. poglavlje: O zapovijedima koje se odnose na Boga
III. poglavlje: O zapovijedima koje se odnose na bližnjega
IV. poglavlje: O crkvenim zapovijedima
V. poglavlje: O posebnim dužnostima svoga staleža i o evanđeoskim savjetima
ČETVRTI DIO: O SAKRAMENTIMA
I. poglavlje: O sakramentima općenito
II. poglavlje: O krštenju
III. poglavlje: O krizmi ili potvrdi
IV. poglavlje: O euharistiji
V. poglavlje: O svetoj misnoj žrtvi
VI. poglavlje: O pokori
VII. poglavlje: O posljednjem pomazanju
VIII. poglavlje: O svetom redu
IX. poglavlje: O sakramentu ženidbe
PETI DIO: O GLAVNIM KREPOSTIMA I DRUGIM STVARIMA KOJE KRŠĆANI MORAJU ZNATI
I. poglavlje: O glavnim krepostima
II. poglavlje: O darovima Duha Svetoga
III. poglavlje: O evanđeoskim blaženstvima
IV. poglavlje: O djelima milosrđa
V. poglavlje: O grijesima i njihovim glavnim vrstama
VI. poglavlje: O glavnim grijesima i drugim težim grijesima
VII. poglavlje: O posljednjim stvarima i o drugim glavnim sredstvima za izbjegavanje grijeha
VIII. poglavlje: O preporučenim svakodnevnim kršćanskim pobožnostima
1 http://www.zenit.org/article-7161?l=english
2 ,,P: ...Kardinal Christoph Schönborn izjavio je, da se sama ideja katekizma često odbacuje 'barem u zemljama njemačkog govornog područja, posebno u službenom području kateheze.'
Kardinal Ratzinger: To je točno. U ime prilagodljivosti, postoji stanovita averzija prema bilo kakvom pokušaju da se nauk 'kristalizira' u pisanu formu, kao i određeni antidogmatizam koji živi u mnogim srcima [očito, aluzija na strujanje današnjeg modernizma / progresivizma, op. pr.].
Postkoncilski katehetski pokret posebno je naglašavao antropološki aspekt pitanja i stavljao uvjerenje da bi katekizam, kao previše doktrinaran, bio zapreka za potrebni dijalog sa današnjim čovjekom.
Mi smo uvjereni u suprotno. Da bi se mogao voditi uspješan dijalog, potrebno je poznavati predmet o kojem se želi razgovarati. Potrebno je poznavati sadržaj vjere.’’ (http://www.zenit.org/article-7161?l=english)
| < « | » > |
|---|