printer_famfamfam.gif Verzija za ispis

Na braniku

Knjiga Na Braniku je izišla iz tiska. Knjiga se može kupiti tako da se uplati 50 kn po knjizi na sljedeći račun, uz napomenu "kupovina" u opisu plaćanja:

Apologetska udruga bl. Ivan Merz
Bartolići 9
10000 Zagreb

IBAN:
HR8523400091110376905

Nakon uplate nas obavijestite na katolik.hr@gmail.com, a mi ćemo Vam poslati knjigu.

Povodom izlaska knjige objavljujemo recenziju koju je napisao prof. dr. sc. don Mladen Parlov:

Predgovor

Tijekom dvijetisućne povijesti kršćanstvo se je uvijek iznova nalazilo pred izazovima na koje je moralo odgovoriti. Tako, primjerice, već se prvom naraštaju kršćana postavlja pitanje o njihovoj novosti, tj. onome što dijele i što ih razlikuje od židovstva, unutar čije matrice nastaje. U početku su smatrani jednom od struja (sekta) unutar židovstva (apostoli i ostali učenici redovito odlaze moliti u Hram, slijede židovske običaje itd.), no postupno postaju svjesniji novosti koja je im je darovana i povjerena od Isusa Krista. Prelaskom u grčko-rimski svijet izazovi postaju još veći i složeniji, ne samo zbog progona koji prijete uništenjem mlade kršćanske zajednice, nego i zbog optužbi na njihov račun. Sve skupa postaje još složenije i izazovnije kad se unutar samog kršćanstva jave pokreti (hereze) koje na krivi način žele izvršiti inkulturaciju kršćanstva u grčko-rimski svijet, prijeteći samim temeljima kršćanstva.

Na izazove koji dolaze izvana ili iznutra u ranom kršćanstvu odgovaraju branitelji (apologeti) kršćanske vjere (Justin, Tertulijan, Tacit, Atenagora, Irenej itd.). Njihovu će ulogu tijekom stoljeća preuzeti veliki crkveni oci, potom srednjovjekovni teolozi (skolastičari), poslije njih veliki kršćanski mislioci, teolozi i sveci u modernoj epohi te napokon veliki pape 20. i 21. st. (Pio X., Pio XII., Ivan Pavao II., Pavao VI., Benedikt XVI.). Valja reći kako je katolička apologetika zapala u određenu krizu u drugoj polovini 20. st., naime poslije Drugog vatikanskog koncila jer se smatralo kako bi Katolička Crkva trebala biti u dijalogu sa svijetom (kulturni dijalog), s drugim religijama (intereligijski dijalog) te s drugim kršćanima (ekumenizam). Nažalost, opcija „biti u dijalogu“ sa svima značila je određeno relativiziranje vlastite vjere i vjerske pripadnosti, a time i gubitak vlastitog identiteta za brojne kršćane i mjesne Crkve.

Danas, u vremenu postmoderne, koju neki mislioci definiraju kao „postkršćansko razdoblje“, iznova se postavlja zahtjev za „obrazloženjem nade“ (usp. 1 Pt 3, 15) koja je u kršćanima, ukoliko je još uvijek nisu izgubili. Taj se zahtjev postavlja ne samo teolozima i kršćanskim misliocima, nego svim kršćanima, ukoliko žele živom održati nadu koja je u njima i po kojoj se spasavaju. Drugim riječima, danas se svakom kršteniku, katoliku, postavlja pitanje: Zašto sam katolik? Zašto vjerujem? Odgovori na ta pitanja nužno vode do nekoliko sljedećih: Što me kao kršćanina, katolika, razlikuje od drugih vjernika monoteističkih religija (židova i muslimana)? Što me unutar kršćanstva razlikuje od drugih kršćana, naime od pravoslavaca i protestanata? Što mogu ponuditi svijetu (društvu) u kojemu živim?

Stoljetna je katolička apologetika odgovarala na prva dva pitanja kroz govor o nužnosti religije, odnosno o Božjoj opstojnosti, o Bogu Stvoritelju i Svedržitelju. Taj je govor također uključivao i govor o ljudskoj slobodnoj volji te čovjekovoj moralnoj odgovornosti za vlastite čine kao i njegovu ovisnost o Stvoritelju, uz, naravno, dokaze o besmrtnosti ljudske duše, kao i nagradi za pravedna djela te kazni za zla. U biti katolička je apologetika pobijala pogrješna mišljenja koja su dolazila od monizma, determinizma te različitih drugih antiteističkih teorija. No, zadaća katoličke apologetike time nije bila iscrpljenja. Valjalo je dokazati nadnaravno porijeklo kršćanstva, polazeći od dokaza iz Svetoga pisma i razuma, a sve s ciljem da se kršćanstvo predstavi kao jedina religija koja dolazi od samoga Boga te je stoga jedina i vjerodostojna.

Važan dio tradicionalne katoličke apologetike posvećen je pitanju Crkve, s ciljem da se pokaže kako je Krist htio jednu Crkvu, a ta je Katolička, budući da drugim Crkvama (pravoslavnim i Anglikanskoj), a posebno crkvenim zajednicama (različitim protestantskim zajednicama), nedostaje punina onoga što je Krist želio i darovao svojoj jednoj, svetoj, katoličkoj i apostolskoj Crkvi.

Suvremena katolička apologetika iznova se nalazi pred starim, ali i nekim novim pitanjima. „Stara pitanja“ dolaze joj od slabo poučenih ili uopće nepoučenih nevjernika, a nažalost i vjernika koji slabe u svome identitetu, ako ga već nisu izgubili. „Nova“ pak dolaze iz suvremenih globalizirajućih procesa i pokreta koji agresivnom medijskom (i političko-kulturalnom) kampanjom žele izmijeniti kršćanski nauk ili ga barem učiniti irelevantnim u društvu. Najagresivniji izazov suvremenoj katoličkoj apologetici dolazi od tzv. genderizma koji nije doveo u pitanje samo katoličku antropologiju, nego i teologiju, dakle ne samo čovjeka, nego i Boga.

Knjiga Na braniku – Apologetski priručnik 1. pokušava odgovoriti na neka od postavljenih pitanja, odnosno izazova koji su prisutni u suvremenom društvu, a prijete kršćanskom (katoličkom) identitetu. U sedam poglavlja knjiga se, u više ili manje podnaslova, suprotstavlja pogrješnim interpretacijama kako kršćanske vjere tako i temeljnih životnih vrijednosti. Knjiga nije cjelovita katolička apologetika, na što upućuje br. 1 iz naslova. No i sadržajno se ne predstavlja kao cjelovita katolička apologetika, ne samo jer ne slijedi tradicionalnu podjelu apologetike kao teološke discipline, nego jer želi biti aktualna, tj. jer odgovara na pitanja koja su u ovom vremenu prisutna i koja „uznemiruju“ vjernike.

U prvom poglavlju, Temelji vjere, kroz desetak podnaslova, autori progovaraju o prvenstvu razuma u kršćanstvu, potom o dokazima za Božju opstojnost, pa o Novom zavjetu i pitanjima s time povezanima, da bi se sve završilo govorom o suodnosu vjere i znanosti (razuma). Autorovi govori o navedenim, ali i o svim drugim pitanjima je razumski i vjerski utemeljen. Kad je riječ o vjerskoj utemeljenosti polazište je uvijek Sveto pismo, a potom nauk crkvenog Učiteljstva te dokazi koje nudi teologija (posebno teologija Josepha Ratzingera). Svakom pitanju autori pristupaju na metodološki isti način. Naime, nakon što postave tezu, nude objekcije u obliku pitanja, na koja potom iscrpno odgovaraju. Ti su odgovori jasno obrazloženi, a time i uvjerljivi. U svojim odgovorima na različite objekcije, tj. pitanja koja se javljaju na pojedinu tezu, autori pokazuju zavidnu širinu i dubinu dokazivanja, odnosno nude odgovore koji nisu samo logični, nego teološki dobro utemeljeni i obrazloženi.

To što je rečeno za prvo poglavlje vrijedi i za svako sljedeće: Autoritet Crkve; Spasenje; Ekumenizam; Moral i etika; Nekatoličke skupine, pokreti i ideologije;Antikatolicizam. Kroz više podnaslova autori se suočavaju s pitanjima i izazovima koji se odnose na temu iz naslova. Tako, primjerice, u poglavlju posvećenu Autoritetu Crkve govore o (ne)mogućnosti otpada Crkve od vjere, potom o (ne)promjenjivosti Božjih zapovijedi u Crkvi, o odnosu katolika prema Bibliji, o suodnosu Tradicije i Svetoga pisma, o celibatu katoličkih svećenika, ređenju žena te o autoritetu kojega valja poštivati i slušati.

Posebna je vrijednost knjige što su se autori uhvatili u koštac ne samo s izazovima koji su jednom prijetili kršćanskoj vjeri, a danas te izazove nalazimo na internetskim forumima i portalima, nego i s aktualnim i veoma snažnim izazovima (usp. poglavlje 6 i 7) poput genderizma, izazova suvremene gnoze, islama, gay-pokreta itd. Autori ne propuštaju iznijeti i pobiti mišljenja (usp. poglavlje 7) nekih popularnih osoba iz suvremenog društva, bilo stranoga (Lady Gaga, Barack Obama i dr.) bilo domaćega (Hedl, Zakošek i dr.).

Premda ne bih potpisao svaku rečenicu iz ove knjige, ponajprije zbog mjestimice agresivnog tona pisanja, ipak čestitam autorima na ovoj knjizi i to ponajprije zbog toga što su nam ovakve knjige potrebne, pogotovo danas kad su vjernicima, posebno mladima, putem interneta dostupne brojne (dez)informacije o kršćanstvu, Crkvi, Bogu i čovjeku. Čestitam im također zbog hrabrosti da otvoreno i zauzeto pišu o obranu kršćanske vjere te tako pružaju svjedočanstvo nade koja je u njima, a žele je istodobno podijeliti s onima koji je još nemaju ili kojima prijeti opasnost da je izgube.

Prof. dr. sc. don Mladen Parlov

Na braniku – Apologetski priručnik br. 1

Uvod

Predgovor

Temelji vjere

1.1    Primat razuma u kršćanstvu

1.2    Postoji Bog, stvoritelj svijeta

1.3    Red u svijetu ukazuje na Boga

1.4    Vjerodostojnost novozavjetnih tekstova

1.5    Jesu li naši današnji novozavjetni tekstovi istovjetni s originalima?

1.6    Tko je i kada napisao evanđelja i Djela apostolska?

1.7    Jesu li autori evanđelja i Djela apostolskih poznavali događaje koje opisuju?

1.8    Je li moguće da su autori evanđelja i Djela apostolskih namjerno lagali?

1.9    Treba li evanđelja i Djela apostolska shvatiti kao povijesne izvještaje?

1.10  Nezabludivost Svetog pisma

1.11  Odnos vjere i znanosti

 

Autoritet Crkve

2.1    Može li Crkva otpasti od vjere?

2.2    Je li Katolička crkva promijenila Božje zapovijedi?

2.3    Jesu li katolici branili čitanje Biblije?

2.4    Bez tradicije Biblija postaje nepotpuna!

2.5    Klerički celibat – biblijsko i tradicijsko utemeljenje

2.6    Ređenje žena – zatvoreno pitanje

2.7    Koga ćemo nasljedovati: apostole ili otpale učenike?

 

Spasenje

3.1    Izvan Crkve nema spasenja

3.2    Katolički nauk o predestinaciji

3.3    Božja milost i čovjekova slobodna volja

3.4    Pakao ili anihilacija

3.5    Tko dolazi u nebo ili raj?

3.6    Opravdana ili lažna nada?

 

Ekumenizam

4.1    TV ekumenizam ili kršćanski sinkretizam

4.2    Ekumenski put – do hereze

4.3    Ekumenski put – do istine

 

Moral i etika

5.1    Od svijeta

5.2    Kršćanstvo i pacifizam

5.3    Katolici, trgnite se – jer sutra može biti kasno!

5.4    Katolici, odstranite sad tuđe bogove!

5.5    Smrtna kazna

5.6    Vjera i sloboda misli: katolici i pitanje smrtne kazne

5.7    Je li istospolnost bolest?

5.8    Istospolnost: pitanja i odgovori

5.9    Neprikladnost osoba s istospolnim sklonostima za ređene

5.10  'Argumenti' za ozakonjenje istospolnih brakova

5.11  Masovno pranje mozga

 

Nekatoličke skupine, pokreti i ideologije

6.1    Zeitgeist – pseudoznanstveni ateizam u ruhu gnoze

6.2    Aleksandar Stanković: antikatolički drznik!

6.3    Muhamed bez autoriteta

6.4    Je li islam tolerantna religija?

6.5    Globalni zaplotnjaci i liberalni makartizam

6.6    Kako se obraniti od navijačkog novinarstva?

6.7    Prema džender-društvu?

6.8    Jadranka Rebić Anić: feministička teologija

6.9  Homoseksualnost sa znanstvenog gledišta

6.10  Homofobija – inverzija pojmova i politička etiketa

6.11  Od tradicije do istine

6.12  Daleko od Rima, bliže Bogu

6.13  ''Mi smo Crkva'' – nova sekta stiže u Hrvatsku

6.14  Samopismo.net – Katolička crkva je Babilonska bludnica

 

Antikatolizicam

7.1    Lady Gaga – prorok nove seksualne revolucije

7.2    Nediplomatski – od vatikanskog diplomata

7.3    Fenomen svećenika pedofila u SAD-u

7.4    Fenomen seksualnog zlostavljanja djece u državnoj skrbi

7.5    Zasluge Drage Hedla

7.6    Barack Obama vs. kršćanstvo

7.7    Kada prestaje demokracija, a počinje diktatura

7.8    Rodna ideologija – ništa više od šarlatanstva

7.9    Dženderizam i u hrvatskim školama?!

7.10  Četvrti modul o rodnoj ideologiji je neznanstven

7.11  Cenzura: ništa kontra homoseksualizmu

7.12  Isključivost i nazadnjaštvo

7.13  Napad dženderističke klike

7.14  Dekan Zakošek nam je sve objasnio

7.15  Agresivni sekularizam i raznorazne manipulacije

7.16  Maske su pale

7.17  Demokracija i(li) kršćanstvo